Dva i pol mjeseca prije ulaska u Europsku Uniju, Hrvatska se ne može pohvaliti stanjem euforije njenih građana radi ulaska u veliku europsku obitelj. Na prve izbore za Europski parlament izašlo je tek 20,84 posto građana. Ionako mali postotak bio bi dramatično manji da Ministarstvo uprave, desetak dana prije izbora 14. travnja, nije objavilo ažurirani i sređeni popis osoba s pravom glasa. Taj popis ima čak 763.814 birača manje nego što ih je bilo na prošlim parlamentarnim izborima krajem 2011. Samo zahvaljujući tom manevru, Hrvatska nije rekorder po ignoriranju tih izbora. Jedino je Slovačka 2004., na svojim prvim izborima za predstavnike koji će je zastupati u Uniji, imala slabiji odaziv. 

Mada su hrvatski izbori za EU parlament bili najnezanimljiviji od njene neovisnosti 1991. godine, s najdosadnijom i najneprimjetnijom kampanjom, oni su ipak poslali nekoliko snažnih poruka. Vladajuća koalicija lijevog centra, koju predvode socijaldemokrati premijera Zorana Milanovića na njima je doživjela poraz. Iako se broj glasova koji su pretegnuli u korist oporbenog HDZ-a može mjeriti apotekarskom vagom (dobili su 5.876 glasova više od SDP-a), to je ipak signal o raspoloženju javnosti, razočarane slabim jednoipolgodišnjim rezultatima vladajućih. HDZ će tako – unatoč svim korupcijskim aferama, od kojih je najveća ona s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, koji već služi zatvorsku kaznu, a sudi mu se za još nekoliko ozbiljnih kaznenih djela – imati u EU parlamentu šest zastupnika. SDP je osvojio pet, a Hrvatski laburisti jednog predstavnika.

Veliko iznenađenje izbora svako je ulazak u Europski parlament predsjednice jedne od  Hrvatskih stranaka prava (HSP dr. Ante Starčević), Ruže Tomašić koja je, kao koalicijski partner, bila na zajedničkoj listi s HDZ-ovim kandidatima. Ona ne samo što je ušla u EU parlament, već je na toj listi dobila i najviše referencijalnih glasova. Ruža Tomašić ranijih se godina isticala svojim gorljivim protivljenjem ulasku Hrvatske u Uniju. Na tom stavu gradila je stranačku politiku, plašeći građane Hrvatske gubitkom suvereniteta i nacionalnog identitet, uđe li Hrvatska u EU. No, još više se istakla nedavnom izjavom kako je "Hrvatska za Hrvate, a svi drugi su u njoj gosti", izjavom koja je naišla na osudu dobrog dijela javnosti, ali i službene politike. Među ostalim na njen ksenofobni istup reagirao je i premijer Milanović, a nakon što je postalo poznato da Tomašić ide u EU parlament, rekao je: "Ruža Tomašić gora je od elementarne nepogode", podsjetivši na njenu rečenicu kojom je sve građane Hrvatske, koji po nacionalnosti nisu Hrvati, nazvala "gostima".

Bilo kao-bilo, Hrvatska će u Europskom parlamentu sljedećih godinu dana imati podjednaku zastupljenost desnice i ljevice, jer je uz SDP-ove zastupnike i onaj jedan Hrvatskih laburista, stranke koja je također s lijeve je strane političkog spektra.

Jedna od posebnosti prvih izbora za EU parlament svakako je činjenica da je na njima bilo čak 5,07 posto nevažećih glasova. Kako je pet posto bila granica za ulazak jednog zastupnika u EU parlament, već su krenule šale po društvenim mrežama da će Hrvatsku u Bruxellesu predstavljati i Stranka nevažećih glasova. No, analitičari ovako velik broj nevažećih glasova tumače dvojako: prvi je što većini građana nije uopće bilo jasno kako glasati za EU parlament, a drugi što su ubacujući nevažeći listić u glasačku kutiju izrazili osobni protest. I taj je protest bio dvojak: jedni su glasali na taj način da bi iskazali nezadovoljstvo ulaskom Hrvatske u EU; drugi jer su bili protiv razdvajanja europskih izbora s lokalnima, samo mjesec dana kasnije.

S obzirom da su lokalni izbori u Hrvatskoj zakazani za 19. svibnja, neke političke stranke, mediji i dio javnosti zalagali su se za spajanje europskih i lokalnih izbora. Tako bi, tvrdili su zagovornici te ideje, izlazak birača bio veći, a što je još važnije, uštedjelo bi se oko 80 milijuna kuna (nešto više od 10 milijuna eura). Napominjali su da je trošenje tolikog novca suludo, jer se zastupnici ionako biraju na rok od samo jedne godine, budući da se 2014. ionako održavaju izbori za EU parlament u svoim zemljama članicama. No, predsjednik Republike raspisao je europske izbore za 14. travnja. Razlog: istodobna kampanja za europske i lokalne izbore posve bi zasjenila borbu za 12 hrvatskih mjesta u Bruxellesu.

Službeni Bruxelles prilično je nezadovoljan slabim odzivom hrvatskih građana na izborima za EU parlament. Iz sjedišta Unije stižu glasovi o "žaljenju i razočaranju" malim odazivom građana. "Slab odaziv je za žaljenje no nadam se da će pristupanje Hrvatske Europskoj Uniji, kao i rad izabranih zastupnika zemlje povećati sudjelovanje na izborima sljedeće godine", rekao je Hannes Swoboda, šef zastupničkog kluba socijalista u Europskom parlamentu.

Već sljedeće godine vidjet će se hoće li tako i biti.