„Kooperativa" prvi rijaliti šou čiji su protagonisti mladi ljudi iz Srbije i sa Kosova počeo je sa emitovanjem na srpskoj televiziji b92 i Radio televiziji Kosova . Cilj igre je, kako je na predstavljanju „Kooperative" u Novom Sadu izjavio Nenad Maksimović iz AED-a da „pokaže da je dijalog mladih Srba i Albanaca moguć i da ih muče isti problemi".

04.02.2009. -  Danijela Nenadić Belgrado

„Kooperativa" prvi rijaliti šou čiji su protagonisti mladi ljudi iz Srbije i sa Kosova počeo je sa emitovanjem na srpskoj televiziji b92 i Radio televiziji Kosova . Ovaj rijaliti šou nastao je kao zajednički projekat nevladine organizacije Fractal iz Beograda, američke neprofitne Akademije za razvoj obrazovanja (AED) i Partes produkcije iz Skoplja.

Serijal od osam epizoda „Kooperative" prikazuje međuetničke timove Srba i Albanaca koji se međusobno takmiče dok prolaze kroz različite situacije. Dvanaestoro Srba i Albanaca (sastav timova je bio 4+1+1, odnosno iz svakog mesta po 4 predstavnika većinske zajednice i po dva predstavnika ostalih manjinskih zajednica. Iz Srbije je bila jedna predstavnica albanske i jedna mađarske zajednice dok je u kosovskom timu bila jedna predstavnica srpske i dečko iz turske zajednice) starosti od 18 do 21 godinu, podeljenih u „žutu" i „ljubičastu" ekipu, bez nacionalnih obeležja prolaze kroz različite situacije, donose odluke, sklapaju prijateljstva, uče jedni o drugima i razbijaju stereotipe.

Cilj igre je, kako je na predstavljanju „Kooperative" u Novom Sadu izjavio Nenad Maksimović iz AED-a da „pokaže da je dijalog mladih Srba i Albanaca moguć i da ih muče isti problemi". Maksimović je agenciji Beta potvrdio da bi ovaj projekat trebalo da bude doživljen kao normalna stvar, ali i naglasio da „na žalost, živimo u državi u kojoj su normalne stvari nesvakidašnje".

„Želeli smo da promovišemo mlade, pametne, obrazovane, slobodne i tolerantne ljude, vrednosti zajedničkog života" rekao je Maksimović. „Učesnici Kooperative zamenili su svoj nacionalni identitet sa timskim identitetom. Tako su u jednoj epizodi mladi Srbi pevali albanske tradicionalne pesme, a mladi Srbi pevaju tradicionalne srpske pesme. Oni se jesu takmičili, ali im je zadatak bio da promovišu određene društvene vrednosti" zaključuje Maksimović.

Ovaj prvi šou u kojem učestvuju Srbi i Albanci, ambiciozan je projekat za čije je konture „odgovoran" Filip Pavlovića, direktor nevladine organizacije Fractal iz Beograda, koja već godinama realizuje projekte povezivanja mladih ljudi iz Srbije i sa Kosova. Možda se ne može govoriti o hrabrosti da se upusti u ovakvu avanturu, ali je važno zabeležiti da je „Kooperativa" prvi projekat koji, koristeći savremene kanale komunikacije, kakvi su rijaliti šou programi, pretenduje da dopre do širih slojeva stanovništva, da kucne u domove i onih koji možda ne bi bili u prilici da prate „uobičajene" aktivnosti jedne nevladine organizacije. U Fractalu kažu da je ideja za projekat došla kao posledica promišljanja kako društveno osetljive teme i procese, u koje ubrajaju međuetničke odnose, približiti građanima u društvima / zemljama kojima su ti dijalozi relevantni. Filipa Pavlovića je ideja o srpsko-albanskom rijaliti šou zagolicala dok je gledao rijaliti šou Donalda Trampa „The Apprentice", u kojem je, kako kaže, snažno iskazan timski rad. No, Pavlović je odlučio da iz srpsko-albanskog rijalitija izbaci surovu korporativnu borbu, te je fokus pomerio na zajedništvo dva tima i teme od važnosti za širu društvenu zajednicu. Fractal je ponudio ideju koju su podržali i dogradili u AED-u i Partes-u, a projekat je finansiralo Odeljenje za ljudska prava Stejt Departmenta. I tako je, u najkraćem, nastala „Kooperativa".

Milica Rodić iz Fractala, koja je za potrebe ovoga članka, odgovorila na nekoliko pitanja o projektu, skromno kaže da „iako je projekat ambiciozan po svojoj prirodi, u njega nije bilo uključeno mnogo ljudi. „Dakle, od 2007. godine, kada smo počeli sa radom, dnevno je na projektu radilo svega troje ljudi. Tokom snimanja epizoda, što je tehnički i produkcijiski zahtevniji posao, bilo je uključeno 15 ljudi iz produkcijskog tima Partes-a, pet koordinatora iz Fractala i AED-a, kao i jedan stručni konsultant".

Prema rečima Milice Rodić, ukupno se pedeset mladih ljudi prijavilo na učešće u rijaliti šou programu „Kooperativa". Njih šest iz Srbije i šest sa Kosova izabrano je na osnovu znanja engleskog jezika (što je bio zvanični jezik „Kooperative"), talenta (za ples, pevanje, glumu), veština komunikacije, zainteresovanosti za komunikaciju i saradnju sa pripadnicima druge nacionalne zajednice.

Projekat je počeo juna 2007. godine, a do trenutka emitovanja prošao kroz više faza. Prvo su izabrane lokacije za snimanje epizoda, promovisan projekat, završen prvi krug selekcije, realizovan trening iz „Teorije prevazilaženja konflikata". Ova teorija, koja čini osnov „Kooperative", zasniva se na identifikaciji problema, rešenjima za prepoznati problem, kao i načina dolaženja do rešenja". Milica Rodić potvrđuje da je ovaj metod izabran jer su srpsko-albanski odnosi opterećeni konfliktima, „a mi smo želeli da sa našim učesnicima prevaziđemo takav način komunikacije i pripremimo ih za konstruktivno rešavanje problema sa kojima će se suočavati tokom rešavanja zadataka, ali i van projekta". Nakon ovog treninga, usledila je konačna selekcija učesnika, snimanje na odabranim lokacijama (u Crnoj Gori i Makedoniji), emitovanje i medija monitoring, a na kraju i nagradni trening za učesnike u Italiji i Makedoniji.

U osam epizoda, učesnici su delili jabuke na auto putu, skupljali otpad na plaži Ada Bojana u Crnoj Gori i od otpada pravili skulpture, organizovali performans sa romskom organizacijom u Herceg Novom u cilju prikupljanja novca za kupovinu knjiga za romsku decu, živeli na seli, radili na njivi, orali, brinuli o životinjama, pravili video klipove o promociji seoskog života. Još su učesnici pravili video klipove o dvema crnogorskim opštinama Plavu i Gusinju, koje se graniče sa Albanijom, a nadaleko su poznate po prirodnim lepotama planine Prokletija, ali i po multietničkom i multireligijskom sastavu stanovništva. U šestoj su epizodi učesnici imali zadatak da prirede koncert stanovnicima Gusinja i to tako da po jedna osoba iz tima nauči da peva pesmu na jeziku druge nacionalnosti. Milica Rodić kaže da je ovo bila jedna od najzanimljivijih aktivnosti, a da se koncert toliko svideo stanovnicima Gusinja da učesnicima nisu dali da ga završe. U pretposlednjoj epizodi su učesnici radili zajedno, kao jedan tim, tražeći skriveno blago. U završnoj epizodi, koja je snimana u Skoplju učesnici su govorili o iskustvima i utiscima iz „Kooperative", da bi usledila i nagrada, treninzi u Ohridu i Rimu za mlade kooperativce na temu nenasilne komunikacije.

U svakoj epizodi, osim u poslednje dve, jedan tim je bio pobednik. O proglašenju „žutih" ili „ljubičastih" za pobednika epizode odlučivao je tročlani žiri. O sudbini timova odlučivala je Žana Borisavljević, TOC trener i spoljni saradnik tokom snimanja epizoda, po jedan gost iznenađenja sa Kosova i/ili Srbije, obično javna ličnost iz sveta glume, muzike i jedna osoba iz lokalne zajednice.

Prema rečima aktivista Fractala, svi učesnici nose pozitivna iskustva sa projekta. Upoznali su nove prijatelje, naučili nove metode, videli lepe predele i učili jedni o drugima. Ni Milica iz Gračanice ni Dardan iz Drenice nisu imali negativne komentare svojih prijatelja i okoline zbog učešća u rijaliti šou programu „Kooperativa".