Ivo Sanader

Sanader je u Beograd rekao kako bi Hrvatska i Srbija u regiji trebale odigrati istu logu koju su u Europi nakon Drugog svjetskog rata odigrale Njemačka i Francuska. Potom je Srbiji obećao kako Hrvatska, na njenom putu ka Uniji, neće stvarati probleme Beogradu kako to Ljubljana čini Zagrebu. A onda je domaćinima poklonio prijevode dokumenata koje će Srbiji trebati kada počne pregovore o pristupu Uniji

26.03.2009. -  Drago Hedl Osijek

Nakon što su vrata Europske Unije, zbog slovenske blokade pristupnih pregovora, Zagrebu još jedva odškrinuta, hrvatski premijer Ivo Sanader od Bruxellesa se okrenuo ka Beogradu. Prije puta u Srbiju, prošlog petka, Sanader je u više navrata rekao kako za Hrvatsku nije dobro licitirati s datumom njena ulaska u EU, te da se taj ulazak ne može plaćati političkim ucjenama, još manje teritorijalnim ustupcima. Mislio je pri tom, naravno, na problem sa Slovenijom oko granica na kopnu i moru, zbog čega službena Ljubljana blokira otvaranje 11 poglavlja u hrvatskim pregovorima o pristupu Uniji. Šanse da se pregovori okončaju do kraja ove godine, čak da Slovenija sljedećih dana i deblokira tih 11 poglavlja, samo su teoretske, što znači da Hrvatska ne može računati da će 2011. ući u EU. Sanaderova metafora koju je do nedavno stalno ponavljao, kako njegova Vlada „u petoj brzini" vozi prema Bruxellesu, više nije u njegovu rječniku, a analitičari kažu kako je preko noći iz pete brzine, ubacio u „rikverc".

U takvom ozračju premijer Sanader uputio se prošlog petka u Beograd. Odnosi sa Srbijom u posljednje su vrijeme bili vrlo hladni, gotovo ledeni, a dodatno ih je pogoršalo hrvatsko priznanje Kosova (zbog čega je Beograd, na pola godina, povukao svog ambasadora iz Zagreba), ali i hrvatska tužba protiv Srbije za genocid. Ta dva problema ionako hladne odnose dovela su do točke smrzavanja, kao i neke Zagrebu neprijatne izjave srbijanskog ministra vanjskih poslova, Vuka Jeremića, da će i Beograd tužiti Hrvatsku za genocid, zbog vojne akcije Oluja 1995., kada je zbog te akcije Hrvatske vojske u oslobađanju okupiranih teritorija, velik broj Srba napustio Hrvatsku. Zbog Oluje, u Haagu se trenutno sudi trojici hrvatskih generala, od kojih je onaj najpoznatiji Ante Gotovina.

Sanader je u Beograd otputovao s dvije snažne poruke i poklonom od milijun eura. Rekao je kako bi Hrvatska i Srbija u regiji trebale odigrati istu logu koju su u Europi nakon Drugog svjetskog rata odigrale Njemačka i Francuska. Potom je Srbiji obećao kako Hrvatska, na njenom putu ka Uniji, neće stvarati probleme Beogradu kako to Ljubljana čini Zagrebu. A onda je domaćinima poklonio prijevode dokumenata - za što je Hrvatska potrošila milijun eura - koje će Srbiji trebati kada počne pregovore o pristupu Uniji.

U Beogradu je Sanaderu uzvraćeno s jednako pokazanom voljom za otopljavanjem odnosa. Njegovi domaćini, srbijanski premijer Mirko Cvetković i predsjednik Boris Tadić izjavili su kako bilo kakve ideje o Srbiji do hrvatskih gradova Karlovca i Karlobaga (o čemu su za rata 1991. govorili Vojislav Šešelj i drugi srbijanski političari) pripadaju prošlosti. Također, Sanaderovim je ušima bilo milo čuti Tadićevu rečenicu upućenu Srbima u Hrvatskoj kako oni imaju svoju državu i kako je to Hrvatska, te kako ondje „moraju ostvarivati svoja građanska prava".

Vruće teme, poput prošlogodišnjeg hrvatskog priznanja Kosova ili hrvatske tužbe za genocid, nisu dominirale sastankom. Čini se da je prevladao stav da od lakših pitanja treba krenuti ka težima, te da se, u vremenu recesije - koja ozbiljno pogađa obje zemlje - valja okrenuti unapređenju gospodarskih odnosa. Oni u pravilu popravljaju i političke.

Sanader je Beogradu ponudi suradnju na planu energetike. Spomenu je i potrebu suradnje u dobavnim pravcima plina, kako dvije zemlje, rekao je, više ne bi ovisile o tome svađaju li se Rusi s Ukrajincima. Mediji već spekuliraju kao bi Srbi, nekoć brojni turisti na Jadranu, mogli spasiti ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj, jer sa Zapada nema dobrih vijesti o bukinzima.
Uskoro, Beograd bi trebao posjetiti i predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić, a onamo će, iza njega i predsjednik Republike Stjepan Mesić, kome će to, s obzirom na skori istek mandata, biti i oproštajni posjet Srbiji. I srbijanski predsjednik Tadić ove bi godine trebao u Zagreb, pa se čini da će otopljavanje odnosa Hrvatske i Srbije biti nastavljeno.

Naravno, Sanaderu je potpuno jasno da svoj vanjskopolitički debakl oko ulaska Hrvatske u EU, što je stalno isticao kao vanjskopolitički prioritet, ne može kompenzirati toplim vjetrovima koji su zapuhali između Beograda i Zagreba i da retorika koju je posljednjih dana koristio govoreći o Uniji, neće moći još dugo biti u opticaju.

Analitičari kažu kako je Sanaderovo „ne" Bruxellesu, zbog slovenske blokade samo privremeno i namijenjeno za unutrašnju upotrebu, jer je Hrvatska pred lokalnim izborima, pa premijer, čija stranka ne stoji najbolje, demonstrira odlučnost vođe koji se bori za svaki pedalj svoje države i odbija ucjene. Kad izbori prođu on će se opet okrenuti Bruxellesu, jer Zagreb naprosto nema alternative.