Regionalni park prirode Julijsko predgorje i obližnji Triglavski nacionalni park surađuju već godinama. Među nedavno pokrenutim zajedničkim projekima ističe se Dinalpconnect čija je svrha uspostavljanje ekološke povezanosti Dinarskih planina i Alpa
Regionalni park prirode Julijsko predgorje osnovan je 1998. godine. To je, međutim, bio samo završni čin procesa koji je trajao više od dva desetljeća. Naime, već sedamdesetih godina prošlog stoljeća počelo se govoriti o neophodnosti zaštite jednog područja u sklopu Julijskog predgorja. Park se proteže do granice sa Slovenijom i već godinama surađuje sa Triglavskim nacionalnim parkom koji se prostire na površini od 880 km2 (4 posto ukupnog teritorija Slovenije). Od 2020. ova dva parka sudjeluju u europskom prekograničnom projektu Dinalpconnect . Na ovoj fotografiji, koju je snimio Claudio Caridi (Shutterstock), prikazan je jedan od ulaza u Park prirode Julijsko predgorje.Dinalpconnect je fokusiran na jedno pilot područje koje se prostire kroz više država Balkanskog poluotoka koji je poznat po svojoj izvanrednoj, ali istovremeno i vrlo krhkoj bioraznolikosti. Tijekom ledenog doba Balkanski poluotok je predstavljao utočište i odigrao je ključnu ulogu u rekolonizaciji biljnih i životinjskih vrsta na području srednje i sjeverne Europe. Balkan i danas predstavlja genetski bazen biljnih vrsta poput bukve i crne johe. Jedna od najvećih i najbolje očuvanih drevnih šuma u Europi nalazi se na Dinarskim planinama. Međutim, bioraznolikost ovog područja ugrožena je fragmentacijom i gubitkom prirodnih staništa što je posljedica čitavog niza faktora vezanih uz poljoprivredu i šumarstvo, poput intenziviranja poljoprivrede, ili pak napuštanja poljoprivrede te intenzivne seče šuma. Na fotografiji, čiji je autor Roberto Romanin (Shutterstock), vidi se jedno stablo bukve u Parku prirode Julijsko predgorje.Pored Parka prirode Julijsko predgorje i Triglavskog nacionalnog parka, u projektu Dinalpconnect sudjeluju i partneri iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore i Grčke. Pogled na planinu Triglav, Slovenija (fotografija Roxane Bashyrove ).Na pilot području smještenom između Italije i Slovenije uočeno je nekoliko životinjskih vrsta koje zavređuju posebnu pažnju: divokoza, kozorog i dvije vrste ptica (tetrijeb i uralska sova). Na ovoj fotografiji čiji je autor Luciano Mattighello, a koju nam je ljubazno ustupio Park prirode Julijsko predgorje, vidi se jedan tetrijeb.U Italiji uralska sova (Strix uralensis) prisutna je samo u regiji Furlanija-Julijska Krajina, na području općine Tarvisio i u šumi Cansiglio u regiji Veneto. U letu uralska sova se prepoznaje po repu koji je duži od onog običnih sova i povijen nadole. Na ovoj fotografiji koju je snimio Marco Favilli, a koju nam je ljubazno ustupio Park prirode Julijsko predgorje, vidi se jedan primjerak uralske sove.“Što se tiče kozoroga, problem je u tome što se kod nas ta vrsta ne smije loviti, a u Sloveniji smije. Ono što smo dosad učinili po tom pitanju, kao i po pitanju nekih drugih vrsta poput divokoze, jeste usvajanje zajedničkih metoda monitoringa, koje trebaju biti osnova za svaku dalju politiku“, objašnjava Antonio Andrich, ravnatelj Parka prirode Julijsko predgorje. Ovu fotografiju, na kojoj se vidi jedan kozorog na planini Kanin, ljubazno nam je ustupio Park prirode Julijsko predgorje (autor Marco di Lenardo).Partneri koji sudjeluju u projektu Dinalpconnect diskutovali su i o pitanju gospodarskih djelatnosti u okviru pilot područja, počevši od teritorijalne analize svakog pojedinačnog područja u cilju definiranja aktivnosti koje mogu doprinijeti bioraznolikosti (na engleskom pro-diversity businesses). Radi se i na sastavljanju liste potencijalnih gospodarskih djelatnosti u cilju stvaranja jedne baze podataka. U pojedinim parkovima, poput Parka Julijsko predgorje i Triglavskog parka, već postoje mehanizmi za poticanje određenih gospodarskih djelatnosti. Tako, na primjer, Park Julijsko predgorje dodjeljuje tzv. “Marchio del Parco“ djelatnicima koji poštuju okoliš, bilo da je riječ o poljoprivrednom, trgovačkom ili turističkom sektoru. Na ovoj fotografiji vidi se Bohinjsko jezero, smješteno u srcu Triglavskog nacionalnog parka (autor Missgeane ).Planina Matajur, na području Julijskog predgorja, nedaleko od grada Cividale, dostiže visinu od 1641 metara. Autor fotografije je Gianfranco Pucher .Ravnatelj Parka prirode Julijsko predgorje jasno opisuje smisao projekta Dinalpconnect: “Centralni problem je shvatiti koje barijere i prepreke – ne samo fizičke prirode, nego i one vezane za upravljanje parkovima – mogu ugroziti i onemogućiti ’slobodno cirkuliranje’, odnosno kretanje životinjskih vrsta između dva područja. Cilj je, dakle, pokrenuti dijalog među državama koje imaju različita pravila, običaje, zakone, negujući možda i različite kulture upravljanja parkovima. Na ovoj fotografiji, koju je snimio Luciano Mattighello, vidi se jedan kozorog (fotografiju nam je ljubazno ustupio Park prirode Julijsko predgorje).
Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future