Articles by Drago Hedl

Porez guši izdavače novina

11.06.2007. -  Drago Hedl Osijek

Porez koji hrvatski novinski izdavači plaćaju državi apsolutno je najveći u Europi. Premijer Ivo Sanader mogao bi najaviti kako će od sljedeće godine stopa PDV-a za novine biti smanjena, čak možda i posve ukinuta. No, smanjenje ili ukidanje PDV-a na novine i časopise za neke bi izdavače moglo doći prekasno i Feral Tribune bi mogao biti prva žrtva visokog PDV-a na novine. Redakcija OB-a želi da izrazi punu solidarnost za taj tjednik

Zoran Milanović, Račanov nasljednik

05.06.2007. -  Drago Hedl Osijek

Zoran Milanović novi je predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske U prvim analizama naglašava se kako izbor Milanovića očito predstavlja izraz želje unutar prevladavajućeg dijela te stranke da na njeno čelo dođe novo lice

Vukovar: jedna ulica podijelila grad

24.05.2007. -  Drago Hedl Osijek

Prijedlog da jedna ulica u gradu Vukovaru, na sjeveroistoku Hrvatske, dobije naziv po branitelju Predragu Gagiću podijelila je tamošnje veteranske udruge. Tako se ideja koja je mogla pridonijeti boljem razumijevanju, pomirenju i smanjenju tenzija između Hrvata i Srba, izrodila u svoju suprotnost

Hrvatska: nade i strah od Unije

09.05.2007. -  Drago Hedl Osijek

Čini se da Europska Unija više želi Hrvatsku, nego što je obrnuto. Naime, za razliku od nešto više od 40 posto hrvatskih građana koji podržavaju ulazak u Uniju, istraživanje koje je Eurobarometar provodio sredinom prošle godine pokazuju da hrvatski put u Uniju podržava 56 posto anketiranih građana u svih, tadašnjih 25 zemalja članica EU

Odlazak Račana

30.04.2007. -  Drago Hedl Osijek

Iako je smrt Ivice Račana bila očekivana ona je potresla Hrvatsku. "Račan je obilježio noviju hrvatsku povijest. Uz brojne političke i državne dužnosti koje je obnašao, ostat će zapamćen kao čovjek koji je omogućio demokratske promjene u Hrvatskoj, te kao premijer koji je Hrvatsku usmjerio na europski put", rekao je povodom njegove smrti predsjednik Republike Mesić

Branimir Glavaš ponovno u pritvoru

27.04.2007. -  Drago Hedl Osijek

Optužnica koja je sada podignuta protiv Glavaša i još šestorice njegovih nekadašnjih suboraca toliko je ozbiljna da naprosto nije bilo nikakvih mogućnosti da on i dalje ostane na slobodi

Hrvatska: Građani različito od Vlade o ulasku u NATO

03.04.2007. -  Drago Hedl Osijek

Hrvati su skeptični, bojeći se da bi njihova država na taj način mnogo izgubila od svog suvereniteta, da bi postala sjedištem NATO baza, te da bi hrvatski vojnici, u sklopu akcija NATO saveza, sudjelovali u opasnim misijama, poput one u Afganistanu ili Iraku.

Hrvatska: Još jedan general u bijegu

20.03.2007. -  Drago Hedl Osijek

Nakon slučaja generala Gotovine; nakon presude od 12 godina zatvora generalu Mirku Norcu; nakon što još trojica hrvatskih generala - Rahim Ademi, Ivan Čermak i Mladen Markač čekaju suđenje u Haagu; te nakon završene istrage i skorog podizanja optužnice protiv generala Branimira Glavaša; sada se dogodio i "slučaj generala Zagorca"

Račan bolestan - SDP-u raste popularnost

06.03.2007. -  Drago Hedl Osijek

Dok se vođa hrvatske oporbe, socijaldemokrat Ivica Račan, bori se za život, popularnost njegove stranke značajno raste. Analitičari se slažu da je porast popularnosti SDP-a uvjetovan dostojanstvenim načinom na koji se Račan ponio u borbi s opakom bolešću

Hrvatska se nada 'demokratskoj Srbiji'

24.01.2007. -  Drago Hedl Osijek

Demokratska javnost u Hrvatskoj je odahnula, a službeni Zagreb je zadovoljan, mada oprezan, oko ishoda nedjeljnih parlamentarnih izbora u Srbiji. Iako je Srpska radikalna stranka pobjednica izbora, vjeruje se kako će "demokratske stranke" sastaviti vladu koja će nastaviti politiku dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom

Izvještaj CIA-e o zločinima u Hrvatskoj uznemirio vlast

18.01.2007. -  Drago Hedl Osijek

Izvješće koje je CIA objavila početkom godine na svojim Internetskim stanicama pod nazivom "Hrvatska: Uloga Tomislava Merčepa u zločinima", a koje su potom prenijeli vodeći mediji u Hrvatskoj, uzburkala je službeni Zagreb

Skandal Mesić

12.12.2006. -  Drago Hedl Osijek

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, poznat po svojim antifašističkim stavovima i žestokom protivljenju veličanja ustaškog pokreta u Hrvatskoj, našao se u središtu velikog skandala kad je jedan vrlo utjecajni hrvatski internetski portal objavio snimku njegova desetljeće i pol starog govora

Sanaderove muke zbog Glavaša

06.12.2006. -  Drago Hedl Osijek

Da bi izbjegao ili bar odgodio suočenje s pravdom, Glavaš se upustio u štrajk glađu. Tako se iz uloge potencijalnog zločinca, uspio pretvoriti u žrtvu. Njegova moguća smrt u zatvoru uplašila je, čini se, vrh vladajućeg HDZ-a i samog premijera Sanadera

''Slučaj Glavaš'' uzdrmao političku scenu

28.11.2006. -  Drago Hedl Osijek

Slučaj Glavaš je postao vruća politička priča koja već tjednima ne silazi s naslovnih strana hrvatskih novina i koja dominira prvim minutama informativnih televizijskih i radijskih emisija

Glavašu određen pritvor zbog ratnih zločina

26.10.2006. -  Drago Hedl Osijek

Branimir Glavaš, do prošle godine jedan od najmoćnijih ljudi hrvatske politike, bit će prvi zastupnik Hrvatskog sabora koji će izravno iz parlamentarnih klupa otići u pritvor pod optužbom za teške ratne zločine

Vukovar: Hrvatski i srpski učenici u istim školama

04.10.2006. -  Drago Hedl Osijek

Ivana Mađarac i Dejan Kraguljac, učenici trećih razreda Gimnazije u Vukovaru, gradu na krajnjem sjeveroistoku Hrvatske, mogu od početka ove školske godine razgovarati za vrijeme odmora o svemu o čemu inače priča njihova generacije: sportu, glazbi, izlascima, modi... Do sada to nisu mogli jer su, budući da je Ivana Hrvatica, a Dejan Srbin, išli u odvojene škole. Nikada se nisu susretali kao ni većina njihovih vršnjaka i mada su živjeli u istom gradu između njih je postojao nevidljivi zid koji ih je razdvajao. No, od ove školske godine to je drugačije - iako u većini osnovnih i srednjih škola u Vukovaru učenici, ovisno o svojoj nacionalnosti, nastavu pohađaju na hrvatskom, odnosno srpskom jeziku, sada idu u iste školske zgrade.

Razdvojene škole bile su možda jedno od najtežih nasljeđa krvavog rata koji je u Vukovaru imao jednu od najstrašnijih epizoda. Pobunjeni Srbi uz pomoć Jugoslavenske narodne armije mjesecima su u opsadi držali taj grad, a nakon njegovog pada, 18. studenoga 1991. ondje je počinjen jedan od najtežih ratnih zločina. Ranjenici iz Vukovarske bolnice, mahom branitelji tog grada, odvedeni su i likvidirani na obližnjem poljoprivrednom dobru Ovčara. Ondje su nakon završetka rata, u masovnoj grobnici pronađena tijela 200 ubijenih Hrvata.

Taj teški teret nepovjerenja i danas lebdi nad gradom koji je u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske ušao nakon završetka mirne reintegracije tog područja, 15. siječnja 1998. Srbi koji su ostali u gradu i Hrvati koji su se nakon sedam godina izgnanstva u njega vratili, teško su uspostavili suživot. Bio je to život dva paralelna svijeta s malo dodirnih točaka.
No, stvari kao da su se počele mijenjati.

"Nemam predrasuda prema mojim kolegama Srbima. Družimo se, pričamo s njima posve normalno, kao da su naše nacionalnosti. No, u mom razredu ima i onih koji se s tim ne slažu, ali meni osobno to ne smeta, štoviše, čak mi je i drago što možemo s njima stati i razgovarati bez nekih trzavica", kaže Ivana Mađarac. Na hodniku, za vrijeme školskog odmora, s njom je i Ana Palinkaš, koja posve dijeli Ivanino mišljenje: "Ovo je njihova škola kao i naša i ne vidim ni jedan razlog zašto bi oni morali nastavu pohađati u nekoj drugoj zgradi. S njima se dobro slažem, nema nikakvih svađa, ni prepirki, normalno komuniciramo za vrijeme odmora".

No, na zgradi jedne druge vukovarske srednje škole, one koja nosi naziv Prva srednja škola, prošlog su tjedna osvanuli grafiti ispisani crnim sprejem: "Ne šaljite Srbe u naše
škole", "Šaljite ih u Srbiju", "Ubij Srbe". Taj incident unekoliko je pokvario raspoloženje gradskim vlastima koje su ocijenile kako je u Vukovaru postignuta zadovoljavajuća razina međunacionalnih odnosa i sigurnosti, te da više nema nikakve potrebe da hrvatski i srpski učenici pohađaju nastavu u odvojenim školama.

Uvredljivi grafiti nisu međutim bili jedini incident. Nekoliko dana prije dogodio se mnogo ozbiljniji međunacionalni sukob kada je jedan pripiti 17 godišnji mladić u lokalnom autobusu nožem prijetio 13 godišnjaku, psujući mu "majku ustašku", aludirajući na ustaški, pronacistički režim u Hrvatskoj, uspostavljen za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Ali gradske vlasti, u kojima sjede i predstavnici Srba, hitno su se sastale i osudile incidente. Oni su ponovno podržali zajedničku nastavu hrvatskih i srpskih učenika i zaključili da incidenti ne smiju narušiti dosegnutu razinu uspostavljenih međunacionalnih odnosa u gradu. Ravnatelj gimnazije, Hrvat, Josip Prpa i njegov pomoćnik za nastavu na srpskom jeziku, Srbin Radoslav Durajlija, misle kako je bilo krajnje vrijeme da učenici različitih nacionalnosti ponovno idu u istu školu. "Do sada je o tome odlučivala politika a ne struka", kaže Durajlija, a Prpa dodaje kako je napetosti i sitnih incidenata, za tri tjedna od početka ove školske godine, manje nego što su očekivali. "U školi je više od 300 mladih ljudi i naravno da su incidenti mogući, ali kažite mi u kojoj ih školi na svijetu nema", kaže Prpa.

"Mislim da je došlo vrijeme da se prestane gledati na prošlost i na rat. To treba ostati samo jedna ružna uspomene, a mi mladi, koji smo, kad je trajao rat, imali tek godinu ili dvije, moramo se družiti i živjeti normalnim životom. Za prošlost mi nismo niti možemo biti krivi", kaže Nenad Čekić, učenik srpske nacionalnosti.

"Meni uopće nije problem ići u istu školu u koju idu i učenici hrvatske nacionalnosti, kaže Dejan Kraguljac, učenik trećeg razreda. "Imam prijateljicu Hrvaticu s kojom sam, i dok nismo išli u istu školu, do pola puta išao zajedno, no onda smo se odvojili na jednoj raskrsnici i svatko je dalje išao u svoju školu. Sada je bolje i lakše kada svi idemo zajedno. Mislim da griješe oni koji misle kako bi i dalje trebali ići u odvojene škole.

Ivana Biljan, mlada pedagoginja u vukovarskoj Gimnaziji kaže kako je posve u redu da učenici obje nacionalnosti nastavu pohađaju u istoj školskoj zgradi. "Oni žive u istom gradu i logično je da idu u istu školsku zgradu bez obzira što jedni pohađaju nastavu na hrvatskom a drugi na srpskom jeziku. Oni će sutra zajedno negdje raditi i sasvim je normalno da se njihova socijalizacija odvija u školi. Želimo im pružiti odgoj u duhu humanizma i interkulturalizma, jer to su zadaće moralnog odgoja."

Mlada pedagoginja za koju je ovo veliki izazov kaže kako posebnu pažnju obraća na djecu koja su u ratu izgubila nekog od roditelja ili bližeg rođaka i kod kojih su ratne traume najizraženije. "Razgovaram s njima, objašnjavam im de je rat bio strašan, ali da su oni u to vrijeme bili djeca koji ni za štio nisu kriva. Znam da će nekima od njih možda smetati nečiji govor ili činjenica što jedni pišu latinicom, a drugi ćirilicom. No, za sada sve je u redu i mi ćemo učiniti sve da tako i ostane", kaže Ivana Biljan.

Hrvatska: Mlitava borba protiv korupcije

06.09.2006. -  Drago Hedl Osijek

Jedan kardiokirurg u Kliničkoj bolnici u Rijeci, trećem po veličinu gradu u Hrvatskoj, uhićen je sredinom prošlog mjeseca pod optužbom da je za operaciju jednog pacijenta, koji je na zahvat morao čekati nekoliko mjeseci, tražio pet tisuća eura mita, te ga potom hitno primio u bolnicu. Događaj je za čas preplavio naslovne stranice novina i potvrdio široko rašireno mišljenje građana da je korupcija u zdravstvu svakodnevna pojava s kojom se susreću brojni pacijenti. Pokrenuta istraga protiv riječkog kardiokirurga već je pokazala da događaj zbog kojeg je uhapšen nije bio i jedini slučaj mita kojeg je primio: javilo se još pet građana koji su mu, za liječničku uslugu, također morali dati nekoliko tisuća eura.

Iako je slučaj tek vrh ledenoga brijega kad je u pitanju korupcija, građani su sa zadovoljstvom primili vijest da će zbog te široko rasprostranjene pojave netko i odgovarati. Nevladina organizacija Transparency International Hrvatska, koja je otvorila telefon za prijavu korupcije s kojom se suočavaju građani, nedavno je objavila kako hrvatski građani upravo zdravstvo, odmah nakon pravosuđa, smatraju najkorumpiranijim dijelom sustava. Anketa koju je u veljači ove godine proveo Novi list, dnevnik koji izlazi u istom gradu u kojem je sredinom kolovoza, zbog primanja mira uhićen tamošnji kirurg, pokazuje kako svaki peti pacijent podmićuje svoje liječnike.

Temeljem pritužbi građana koje ovi upućuje na otvoreni telefon Transparency Inetarnationala, čak 41 posto prijava odnosi se na korupcije u pravosuđu, a odmah iza toga je zdravstvo. No, poražavajuće je što građani misle kako su najkorumpiranije u Hrvatskoj političke stranke. Prema rezultatima koje je u prosincu prošle godine objavio Transparency, na ljestvici od jedan (bez korupcije) do pet (potpuna korupcija) političke stranke u Hrvatskoj dobile su ocjenu četiri. Građani smatraju kako je netransparentno financiranje izbornih kampanja i donacija koje pojedinci i tvrtke daju političkim strankama, vrlo raširen oblik korupcije, jer se stranke, kasnije, svojim donatorima odužuju na razne načine - od ustupanja poslova u kojima je naručilac država, do lobiranja za njihove interese i pogodovanja prilikom donošenja zakona.

Građani su sve osjetljiviji i na neizravnu korupciju, zamaskiranu kojekakvim poklonima u vidu plaćenih putovanja, o čemu svjedoči i slučaj predsjednika Hrvatske stranke prava, Ante Đapića, koji je nedavno, o trošku nogometnog tima Dinamo iz Zagreba, putovao na utakmicu koju je taj klub igrao u sklopu europskog klupskog natjecanja u Londonu. Troškovi toga puta nikako nisu mogli biti manji od tisuću eura, što je poklon kojeg političari ne bi smjeli primiti.

Da se taj političar našao u svojevrsnom sukobu interesa, svjedoči i nedavno doneseni zakon u Hrvatskom saboru, za kojeg je glasao i Đapić i zastupnici iz njegove stranke, kojim je omogućeno da se nogometnim klubovima otpišu porezna dugovanja prema državi. Četirima najvećim nogometnim klubovima u Hrvatskoj (među kojima je najveći dug imao upravo zagrebački Dinamo) tako je odlukom Sabora otpisano 700 milijuna kuna duga (oko 96 milijuna eura). Putovanje u London o trošku Dinama, zato mnogi vide kao malu nagradu za ono što je Đapić kao političar učinio za taj klub.

Hapšenje riječkog kirurga, uhvaćenog u primanju mita, mnogi u Hrvatskoj doživljavaju kao napor vlasti da pokaže svoju odlučnost u suzbijanju korupcije. Uskoro bi u sklopu pregovora s Europskom Unijom trebao započeti (jednom već odgođeni) screening pravosuđa. Naime, Hrvatskoj se zamjera visok stupanj korumpiranosti, ali jednako tako i nevoljkost vlasti da se odlučno uhvate ukoštac s tim problemom. Vlada je u ožujku ove godine donijela Antikorupcijski program u 15 točaka, a premijer Sanader tada je rekao: "U borbu protiv korupcije ne krećemo od nule ni zato što od nas to traži Europska Unija, već zbog nas samih. Javnost očekuje čvrst i neodložan obračun s korupcijom. Glavni je cilj atikorupcijskog programa smanjiti korupciju na najmanju moguću mjeru uz pomoć svih snaga u društvu".

No, upravo je Transparency International upozorio kako se ne poštuju rokovi za donošenje potrebnih zakona koji bi trebali spriječiti i onemogućiti korupciju. Tako bi tek u rujnu trebala započeti parlamentarna rasprava o novom zakonu koji će strogo precizirati financiranje stranaka, dakle upravo onih koje hrvatski građani doživljavaju kao najkorumpiraniji dio društva. Građani međutim nisu optimistični da će se korupcija riješiti samo novim zakonima. Oni smatraju da je za njeno smanjenje potrebna odlučna politička volja, koje međutim nema, jer je korumpiranost prisutna i u samoj politici.

Čak 66 posto Hrvata, prema istraživanjima koje je provedeno na uzorku od tisuću ljudi, smatra kako korupcija neće biti smanjena u razdoblju od sljedećih pet godina, a čak 72 posto njih misli kako se ona povećala nakon pada komunizma. Istraživanje, koje je obuhvatilo i stanovnike budućih zemalja članica EU, Bugarske i Rumunjske, provedeno je na inicijativu "Australian Society for European Policies" i "Paul Lazarsfeld Social Research Society", a objavio ga je u ožujku ove godine Der Standard.

Dr. Josip Kregar, redovni profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu i jedan od tvoraca nacionalne strategije za borbu protiv korupcije, ne bez cinizma, kaže kako je korupcija u Hrvatskoj postala sveopća pojava: "Postoji izreka da 'riba smrdi od glave, a čisti se od repa'. Hrvatska je napravila velik korak u izmjeni te poslovice. Riba je već davno nejestiva, korupcija je podjednako raširena u svim dijelovima društva".

No, analitičari hrvatskih prilika smatraju da je u borbi protiv korupcije ipak potrebno krenuti od glave, tj. od politike i političara i da će korupcija dobiti ozbiljan udarac tek onda kada umjesto liječnika koji je primio mito, bude uhapšen netko od političara.

Mještani Cerića sami razminiraju svoja polja

29.08.2006. -  Drago Hedl Osijek

"Nemamo drugog izlaza", kaže Josip Kušanić, iz sela Cerić, 20 kilometara udaljenog od Vukovara. "Zemlja je sve što imamo i moramo je obrađivati". Razminiranje je ne samo opasan već i iznimno skup posao, a država nema novca da ga ubrza. Ondje gradjani sami to rade