Nakon 12 godina blokade, prošlog decembra u Mostaru su održani izbori. Zatim je, nedavno, izabran i novi gradonačelnik. Međutim, način na koji su održani izbori i formirano Gradsko vijeće samo je potvrdio duboku podijeljenost grada po etno-nacionalnoj osnovi
U Trstu je 3. februara preminuo reditelj i pisac Marko Sosič. Rođen 1958. u Trstu, diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, bio je upravnik Slovenskog narodnog gledališča u Novoj Gorici a potom Slovenskog stalnog gledališča u Trstu. Objavljujemo sjećanje i posljednji pozdrav Marku koje je napisao njegov prijatelj Ahmed Burić
Da li je set mjera koje je za BiH pripremila nova američka administracija simbolički započeo uklanjanjem spomen ploče ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, sa studentskog doma na Palama? Postavljena 2016., bila je jedan od znakova Dodikove čvrste privrženosti ideje Velikoj Srbiji. Onda je stigao ultimatum: ili skidanje ploče, ili zabrana ulaska u zemlje EU-a za Dodika. Zasad, izabrao je putovanje. Ali, koliko će to trajati?
Rezultat lokalnih izbora održanih u Bosni i Hercegovini 15. novembra djelimično je prekrojio političku vlast u najvećim gradovima, poput Sarajeva i Banje Luke, otvorivši prostor za nadu da će konačno doći do suštinskih promjena
Zemlja koje sve više tone u kritičnu situaciju. Etnonacionalističke stanke vladaju, ali upravo one uništavaju sistem i društvo klijentelizmom, korupcijom i nacionalizmom. Dokle?
Ne, nije u pitanju horor priča niti fantastika. U ovom komentaru roboti i zombiji postaju metafore - dramatične - političkog upravljanja dvema zemljama, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom
Posljednja u nizu korupcijskih afera, u koju je umešan i federalni premijer Fadil Novalić, uhapšen pa potom pušten na slobodu u iščekivanju suđenja, izazvala je talas građanskih protesta. Da li ovo može biti uvod u demonstracije širih razmera?
16. maja u glavnom gradu Bosne i Hercegovine održana je komemorativna misa, koju je služio kardinal Vinko Puljić, za žrtve blajburškog masakra. Stotine Sarajlija izašle su na ulice u ime antifašizma i da osude povezanost crkve i politike
Smrt poznatog epidemiologa u Sarajevu otvorila je političku Pandorinu kutiju zdravstvenog sistema: porodica preminulog ljekara traži odgovornost i istragu Kliničkog centra i njegove direktorice Sebije Izetbegović. Ona u diktatorskom tonu odbija optužbe: sami ste krivi!
Vojni rok u vrijeme Jugoslavije, prijatelji i razni načini da se izvrda služba. Potom pjesme Novog vala emitovane sa frekvencije jednog italijanskog radija. Sjećanje na period od prije 35 godina koje se prepliće sa dramatičnom sadašnjošću
Kao što se i očekivalo, pandemija je stigla i u Bosnu i Hercegovinu. Uvedeno je vanredno stanje a potom i policijski sat. Sjećanja na rat se ponovo bude i strahuje se da lokalni zdravstveni sistem neće izdržati
U Bosni i Hercegovini raste zabrinutost zbog korona virusa, iako još uvijek nema zaraženih. Mediji ne pričaju ni o čemu drugom, stanovništvo je u panici, a mogu se čuti i rasistički komentari prema Kinezima
Pjesma uzeta iz 19. stoljeća je postala simbol globalnog otpora i ljudskih prava. Bella Ciao je tu da nas podsjeti kako je lijepo imati tradiciju, i istovremeno se opraštati s njezinim dijelom koji nameće samo jedno, uvijek samo naše viđenje stvari
Nivo smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem u Bosni i Hercegovini je najviši u regionu: od posljedica zatrovanog zraka godišnje umre oko 3.300 ljudi. No, to još uvijek nije dovoljno ni da se povede ozbiljna građanska akcija, niti da političke strukture preuzmu svoj dio odgovornosti
Od 2018. u Kantonu Sarajevo je na vlasti opozicija sačinjena od šest stranaka, dok je Stranka demokratske akcije Bakira Izetbegovića u opoziciji. Iz vladajuće koalicije je međutim nedavno izašao Željko Komšić: političke dinamike koje bi mogle ugušiti bosansku prijestolnicu
Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini dostigla je dramatičan nivo. Dunja Mijatović, Komesarka za ljudska prava Vijeća Evrope, nedavno je posjetila BiH, konstatirajući jezivu situaciju na terenu
Otišavši 1996. na Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini, iz kojeg je nastala knjiga uz apendiks „Pravda za Srbiju“, gdje je negirao genocid u Srebrenici i provodio vrijeme u društvu ratnih zločinaca, osim što je otišao na put bez (moralnog) povratka, Peter Handke je, najprije, ubio sebe kao pisca
Svi su zgroženi činjenicom da je presuđeni ratni zločinac izabran za direktora jednog od najprofitabilnijih preduzeća, a skoro nikome ne pada na pamet da se založi za to da se ta, u osnovi klijentelistička i (sub)kriminalna aktivnost suspendira
