Mitrovica - L'edificio del ministero per il Kosovo (foto. T. Lazarevic)

Koalicija Srpske radikalne stranke (SRS) i Demokratske stranke Srbije (DSS) zvanično je preuzela vlast u severnom delu Kosovske Mitrovice 06. juna ove godine, nakon što su, prvi put, posle 12 godina, u ovom gradu na severu Kosova, održani izbori za lokalne predstavnike vlasti

10.06.2008. -  Tatjana Lazarević Mitrovica

Koalicija Srpske radikalne stranke (SRS) i Demokratske stranke Srbije (DSS) zvanično je preuzela vlast u severnom delu Kosovske Mitrovice 06. juna ove godine, nakon što su, prvi put, posle 12 godina, u ovom gradu na severu Kosova, održani izbori za lokalne predstavnike vlasti. Predsednik opštine je radikal, Nenad Topličević, do sada manje poznat lokalnoj javnosti, a njegov zamenik je iz redova DSS. Predsednik Skupštine je takodje iz redova DSS, dok je njegov zamenik radikal.

Na konstitutivnoj sednici Skupštine opštine grada, verifikovani su mandati 30 opštinskih odbornika, medju kojima se nalazilo i 6 članova DS, ali i 2 poslanika novoformiranog Pokreta za Mitrovicu.

Iako je ubedljiva pobeda radikala u srpskim opštinama na Kosovu i Metohiji bila očekivana, njihov izbor za lokalne organe vlasti se može tumačiti i kao svojevrsno osveženje nakon višegodišnjeg, dominantnog, de facto uticaja stranke još uvek aktuelnog srpskog premijera, Vojislava Koštunice. Lokalni radikali su u svom javnom političkom angažmanu, od 1999. god. bili znatno diskretniji od lidera pokrajinskog ogranka DSS i Srpskog nacionalnog veća severnog Kosova (SNV), lokalne organizacije veoma bliske premijerovoj stranci. Štaviše, retorika čelnika DSS i SNV-a , programski i politički neodoljivo liči na program i politiku Srpske radikalne stranke.

Na ovogodišnjim srpskim predsedničkim izborima, vodje SNV severnog Kosova, Milan Ivanović i Marko Jakšić, koji je i visoki funkcioner DSS, više puta su javno pozivali kosovskometohijske Srbe da glasaju za predsedničkog kandidata radikala, Tomislava Nikolića.

Vladajuća koalicija tzv. narodnjaka i radikala će u gradu na Ibru činiti više nego stabilnu većinu, jer od 30 odbornika koliko ima novoformirana lokalna Skupština, oni imaju 22. Očekuje se i da 2 odbornika, takodje novoformiranog Pokreta za Mitrovicu, budu bliža vladajućoj koaliciji. Takav utisak se mogao steći i kada su jednoglasno izabrani pojedini predstavnici za organe vlasti (bez prisustva odbornika DS).

Na prvom redovnom zasedanju lokalne skupštine, održanom neposredno nakon konstitutivne sednice, izabrano je petočlano opštinsko veće, ali i delegirana dva poslanika za «Privremenu Skupštinu Kosova i Metohije» čije formiranje je najavljeno do 15. juna. Treće mesto je ostalo upražnjeno za predstavnika DS, čiji predstavnici nisu prisustvovali ovoj sednici. Iako su 6 poslanika DS predhodno verifikovali svoje mandate na konstitutivnoj sednici, oni su neposredno pre održavanja prvog redovnog zasedanja Skupštine, napustili skup.

U brojnim zamerkama proceduralne prirode, poput toga da su kontraverzni kriterijumi selekcije učesnika sednice, te da nisu predhodno date na uvid biografije kandidata, izmedju ostalih i za sekretara opštine, odnosno da izabrani sekretar ne ispunjava neophodne zakonske uslove za tu funkciju, demokrate su iznele i kritike da se ovo zasedanje održava bez poslovnika i statuta, i da se prema važećoj regulativi, ne predvidja izbor predsednika opštine, odnosno njegovog zamenika.

Nezadovoljan brzim održavanjem prve redovne sednice, ali i njenim dnevnim redom, poverenik DS za Kosovsku Mitrovicu, Dragiša Djoković nazvao je ovu Skupštinu «kozačkom», «atamanskom» i «hajdučkom». U izjavi za lokalni radio, on je rekao da DS ne želi da bude dekor, te da mu nije jasno zašto se vladajućoj koaliciji žuri sa predlozima, kada imaju stabilnu većinu od 24 poslanika.

U medjuvremenu, albanski mediji su u udarnim naslovima tokom vikenda preneli da su Srbi u Mitrovici formirali Skupštinu i da najavljuju formiranje svog kosovskog parlamenta. Albanski dnevnik «Express», donosi naslov «Cementirali su paralelne strukture», dok su predstavnici Misije Ujedinjenih Nacija na Kosovu (UNMIK) ponovili da jedino UNMIK imenuje legitimne predstavnike Srba, te da je «bilo kakvo stvaranje paralenih struktura na Kosovu u suprotnosti sa rezolucijom SB UN 1244». Ipak, u izjavi za kosovsku televiziju KTV, portparol ove organizacije, Rasel Giki nije mogao da kaže da li će šef UNMIK-a Joakim Riker poništiti eventualni srpski pokrajinski parlament, ali je ponovio da je šef UNMIK-a «jedina vlast na Kosovu».

Iako je tokom vikenda srpska novinska agencija Beta prenela vest da je šef UNMIK-a rekao da će do kraja juna imenovati srpske opštinske predstavnike na Kosovu, u albanskom listu «Zeri» u ponedeljak je objavljeno da je Joakim Riker produžio mandat dosadašnjim predsednicima opština sa srpskom većinom za još šest meseci. Pozivajući se na diplomatske izvore, dnevnik piše da se Riker u petak sastao sa predstavnicima «velike petorke» i Rusije u Prištini.

Diplomatski izvori su za ovaj list preneli da je Riker ponudio dva rešenja od kojih je jedno bilo da se u četiri većinski srpske opštine (bez Mitrovice) za predsednike imenuju oni koji su na srspkim izborima od 11. maja dobili glasove. Tome su se suprotstavili predstavnici zapadnoevropskih zemalja i SAD, podsećajući na stav da je UNMIK te izbore proglasio nelegitimnim i nevažećim, nakon čega je Riker na kraju odlučio da produži mandat dosadašnjim predsednicima opština, čemu se onda žestoko suprotstavio predstavnik Rusije.

Sa izuzetkom pojedinih političkih entiteta iza kojih ne stoji iole značajnije biračko telo, Srbi na Kosovu i Metohiji nisu učestvovali na poslednjim kosovskim izborima u novembru 2007. god. pa je Riker na šest meseci produžio mandat ranije izabranim čelnicima opština.

Ovo je već vidjena situacija. 'Najduži staž' imenovanih predstavnika, imaju Srbi iz severne Kosovske Mitrovice, gde godinama paralelno postoje i rade institucije pod medjunarodnom upravom i institucije Republike Srbije.

Uprkos tome, Severna Kosovska Mitrovica je jedini grad na Kosovu i Metohiji u kom nije postojala lokalna samouprava još od predhodnih srpskih lokalnih izbora iz 1996. godine. U to vreme, Slobodan Milošević je imao ubedljivu podršku kosovskometohijskih Srba, dok su Albanci bojkotovali srpske izbore. U medjuvremenu, nakon ratnih sukoba 1999. UNMIK preuzima upravljanje pokrajinom, da bi 2003. i 2004. započeo proces prenosa ovlašćenja na organe lokalne samouprave.

Posle lokalnih kosovskih izbora 2002. god. u kojima su Srbi prvi i jedini put do sada uzeli masovnije učešće, formirane su lokalne samouprave u većinskim srpskim opštinama, ali ne i u severnoj Kosovskoj Mitrovici. Mitrovički Srbi su bojkotovali ove izbore, uprkos snažnoj kampanji tadašnjeg šefa UNMIK-a, Mihaela Štajnera, osmišljenoj specijalno za severni deo Mitrovice. Njegov tadašnji plan za Mitrovicu od 7 tačaka, obelodanjen desetak dana pred izbore, u kome su se, izmedju ostalog, Srbima nudili decentralizacija i ekonomski razvoj, ukoliko učestvuju na lokalnim izborima, naglašavalo da neće biti nasilnog prelaska Albanaca sa juga na sever grada, ali i formiranje zajedničke administracije za jedinstven grad, nije motivisao mitrovičke Srbe da 26. oktobra izadju na kosovske zbore. Istovremeno je i predsednik Koordinacionog centra za Kosovo i Metohiju (tadašnje telo Vlade Srbije za južnu pokrajinu), Nebojša Čović, nudio plan koji je UNMIK zanemarivao.

U političkom i administrativnom vakumu koji je usledio u severnom delu grada, započela je serija razgovora srpskih predstavnika i UNMIK-a, što je ubrzo rezultiralo dogovorom. Zvanični Beograd je u oktobru iste godine, doneo dokument o Administraciji Severne Kosovske Mitrovice, kojim se predvidjalo da do sticanja uslova za održavanje lokalnih izbora, gradom upravlja UNMIK. Sledećeg meseca, Štajner je proglašavanjem administrativne odluke 2002/26 i primenom UNMIK uredbe 2000/45, označio uspostavljanje administracije UN u Kosovskoj Mitrovici. U praksi je to značilo da izabrana opštinska vlast u južnom delu grada praktično nije imala nikakve ingerencije na severu, dok je na severu istovremeno uspostavljena medjunarodna administracija. Imenovano je i sedmočlano savetodavno telo, bez izvršne vlasti, a u medjuvremenu, Srbija je investicijama i logistikom ojačala svoje institucije u gradu.

Ipak, vest da je sever podeljenog grada formirao organe lokalne samouprave posle 12 godina je u senci istovremene najave, ali i konkretnih poteza da će Srbi do 15. juna formirati svoj kosovski parlament, koji će zvati privremeni do organizovanja pokrajinskih izbora.