L’UE dischiude le porte al Montenegro ( h.koppdelaney)
Crna Gora je početkom novembra dobila pozitivno mišljenje (avis) Evropske komisije da postane kandidat za člana EU, ali ne i priželjkivani datum početka pristupnih pregovora
„Crna Gora je prva zemlja nakon 2005. godine koja je dobila status kandidata za članstvo u EU. To je ohrabrujuće ne samo za našu državu, već i za ostale zemlje regiona, jer se na taj način potvrđuje opredjeljenje Unije da nastavi sa politikom proširenja”, kaže crnogorski premijer Milo Đukanović.
Čini se da su upravo regionalni razlozi motivisali Brisel pri donošenju te odluke kako bi zemljama na jugoistoku Evrope potvrdio da taj region ima izvjesnu evropsku perspektivu.
Crnogorski mediji citiraju jednog zapadnog diplomatu koji je izjavio: „Naravno da Crna Gora još uvijek ne ispunjava uslove da postane kandidat, ali je ona odabrana kako bi se državama na Zapadnom Balkanu uputila poruka da će one jednog dana, ipak, biti članice Unije“.
Potpredsjednik Komisije Evropskog parlamenta za saradnju sa jugoistočnom Evropom Jelko Kacin je rekao da se na taj način pažnja EU ponovo vratila sa Islanda na zapadni Balkan.
Istovremeno analitičari u Podgorici smatraju da će 2011. biti veoma stresna godina za čitavo crnogorsko društvo i njegove slabe institucije.
Jer, svi znaju da se naredne jeseni Brisel neće rukovoditi samo regionalnim razlozima, već će prvenstveno ocjenjivati postignuti napredak Crne Gore koji mora biti vidljiv u sedam ključnih oblasti koje je markirala EK. One su prevashodno političko-pravne prirode i zaista djeluju strogo. Tih sedam eurozapovjesti (Srbija je dobila deset, Albanija 12) pokazuju da je Evropljanima kristalno jasno da je Crna Gora zapušteno i kontaminirano društvo.
Naime, crnogorske vlasti moraju iskazati konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca preko poštovanja slobode medija, zaštite prava manjina i životne sredine pa sve do jačanja administrativnih kapaciteta i njihove profesionalizacije i depolitizacije.
A za sve je to, kako tvrde u mišljenju EK, do sada nedostajala politička volja.
Đukanović, međutim, kaže da su zahtjevi koji su Podgorici postavljeni iz Brisela kako bi počela pristupne pregovore realni i ostvarivi. “Svjesni smo da sada ulazimo u složeniju i najzahtjevniju fazu evropskih integracija. Bez ikakve sumnje Crna Gora će svoje buduće obaveze, kao i do sada, efikasno i kvalitetno ispuniti i stvoriti uslove da naša država zauzme mjesto punopravne članice EU u dogledno vrijeme”, kazao je on.
U crnogorskoj vladi se nadaju da bi Crna Gora sve zahtjeve EU mogla da ispuni već u narednoj godini, iako dodaju da to neće biti nimalo lako. „Mislim da rokove, na kraju krajeva postavljamo mi sami i od nas će najvećim dijelom sve zavisiti“, navodi ministarka za evropske integracije Gordana Đurović.
No, u crnogorskoj opoziciji i u nevladinom sektoru sumnjaju u volju, snagu i spremnost crnogorskih vlasti da dosljedno ispunjava „domaće zadatke“.
„EK je potvrdila ono što znaju svi građani: crnogorske institucije ne ulažu ozbiljne napore da stvarno sprovode zakon, posebno prema šefovima kriminalnih grupa i korumpiranim funkcionerima“, kazala je izvršna direktorka najuticajnije nevladine organizacije MANS Vanja Ćalović.
Ona je rekla i da takve ocjene EK potvrđuju da je Brisel razotkrio pokušaje Vlade da manipulacijama i fingiranjem podataka sakriju nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije i kriminala.
Isti je stav profesora na Univerzitetu u Podgorici Filipa Kovačevića, koji ističe da je uslov da Crna Gora obavi reforme uklanjanje sa vlasti „političko-tajkunske-kriminalne sprege“. „Dok ne dođe do smjene vlasti, dok se ne otvore knjige i pokrenu hapšenja lopova i prevaranata, dok se ne obavi lustracija nad odgovornima za ratove i šikaniranja, priča o političkom približavanja Uniji će ostati samo providni marketing“, tvrdi on.
To znači da se u Crnoj Gori mora promjeniti dosadašnji sistem autoritarne vladavine koju je personifikovao premijer Đukanović. Tek bi njegovim povlačenjem sa te funkcije, kako se navodi i u analizi stanja renomiranog britanskog Centra za istraživanje i savjetovanje Ekonomist Intelidženst Junit, Crna Gora, možda, mogla početi pristupne pregovore sa EU.
„Njegovo povlačenje sa političke scene je jedan od uslova za nastavak našeg puta ka pristupu EU“, smatra lider opozicionog „Pokreta za promjene“ i predsjednik Nacionalnog savjeta za evropske integracije Nebojša Medojević. On pretpostavlja da će nakon odlaska Đukanovića biti formirana neka nova većinska vlada.
Veoma odlučne korake traže od Podgorice najmoćnije članice Unije, na čelu sa Njemačkom. Izvjestilac Bundestaga za Crnu Goru Peter Bajer, koji je nedavno boravio u toj zemlji, je izričit: “Crnoj Gori, kao i drugim državama, neće biti odobren status kandidata dok u potpunosti ne ispune kriterijume za pristup EU”.
Zato poslanik u crnogorskoj skupštini i član Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Predrag Bulatović crnogorskoj javnosti i vladi poručuje: “Ovo je sve do sada, što se evropskih integracija tiče, bila dječija igra u odnosu na ono šta će da nas čeka“.
U svakom slučaju, EU smatra da Crna Gora može u novu fazu pridruživanja, ako pristane da razvija filosofiju reda, rada i odgovornosti. Ova lijepa zemlja, a velika priča, mogla bi zaista postati ugodno mjesto za življenje. Nešto poput Islanda koji u procesu pregovaranja sa EU najviše vremena troši na pitanja prava na ribolov i tradicionalnog kitolova.
