Protesti u Podgorici
Ovo proljeće u Crnoj Gori obilježili su ulični protesti. Cilj demonstranata nije ostvaren, ali su protesti pokazali da u toj zemlji, ipak, postoji nada u promjene.
"Vrijeme je! Idite!", ključna je poruka koju učesnici protesta upućuju crnogorskom premijeru Igoru Lukšiću i članovima njegovog kabineta.
Protesti se, u prosjeku, svakih deset dana održavaju u Podgorici, u organizaciji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS ), Unije slobodnih sindikata i Studentske unije. Hiljade ljudi izražava nezadovoljstvo zbog ukupne ekonomsko-socijalne situacije, ali i nespremnosti vlasti da se iskreno i odlučno bori protiv korupcije i organizovanog kriminala. Oni, uglavnom, šetaju glavnim gradom Crne Gore i obilaze tzv. stubove sistema (zgrade policije, tužilaštva, državne televizije) uzvikujući parole protiv režima, a onda im se pred zgradom vlade Crne Gore obraćaju organizatori protesta i nezavisni intelektualci.
Hrabra Vanja
Na čelu ovih protesta je čelnica MANS-a Vanja Ćalović, koja je po svim anketama popularnosti, na drugom mjestu u Crnoj Gori, nakon predsjednika te države Filipa Vujanovića. Hrabra Ćalovićka je svojim višegodišnjim istupima u javnosti postala simbol borbe protiv široko rasprostranjene korupcije, a njen MANS najuticajnija nevladina organizacija u Crnoj Gori. „Hoćemo vlast koja radi za nas, a ne za kriminalce. Sloboda se ne dobija za jedan dan, ona se osvaja“, poručuje ona.
Na ove skupove redovno dolaze opozicioni lideri, dok predstavnici vlasti smatraju da su oni „potvrda demokratskog sazrijevanja crnogorskog društva“. Bivši crnogorski premijer Milo Đukanović, koji je lider vladajuće Demokratske partije socijalista, pozvao je vladu da bolje radi, dok predsjednik vlade Lukšić ocjenjuje da bi protesti mogli ugroziti evropski put Crne Gore i da su politički motivisani.
Malo je, međutim, nade da će Lukšić uslišiti zahtjeve protestanata i podnijeti ostavku. Jer, iako se ekonomsko i socijalno stanje privrede i građana dramatično pogoršava, a Crna Gora sve više zadužuje, izvjesno je da će ta zemlja krajem juna dobiti datum za početak pristupnih pregovora sa EU. To će biti veliki uspjeh vlade, ali će on značiti i mnoštvo novih obaveza. Jer, Crna Gora će biti prva zemlja koja će pregovore sa EU početi i završiti poglavljima 23. i 24., a koja se odnose na vladavinu prava, odnosno ključne probleme današnje Crne Gore.
Pritisak Evropske Unije
Evropski zvaničnici, stoga, navode da Crna Gora mora da brzo ostvari progres u borbi protiv korupcije i kriminala. “Ona treba da pruži dokaz o primjeni, posebno kada je u pitanju korupcija na visokom nivou. Država treba da ispita sve slučajeve visoke korupcije”, ističe evropski komesar za proširenje Štefan File.
Slično je bilo u Hrvatskoj: u toj zemlji nijedan slučaj korumpiranosti najviših nivoa vlast nije riješen sve dok EU nije oštro uslovila njeno članstvo rješavanjem tog pitanja. File i evropski zvaničnici već neuvijeno poručuju da nakon početka pregovora više ništa neće biti isto u Crnoj Gori.
Preduslov toga je da se sprovedu ustavne reforme koje će garantovati bolju vladavinu prava i nezavisno i nepristrasno pravosuđe. Zato zahtjevi dijela opozicionih stranaka da se izmjene crnogorskog ustava uslove nekim drugim pitanjima suštinski znače pokušaj zadržavanja statusa quo i apsolutno nemaju podršku Unije.
„Tek kada se dublje zađe u reforme iz oblasti vladavine prava, da bi se zadovoljili kriterijumi EU, počinju djelovati i institucije“, kaže ekspert evropskih integracija iz Zagreba Davor Gjenero. Prema njegovim riječima, Crna Gora može postići uspjeh već na samom početku procesa, jer će joj pregovori biti jednostavniji nego Hrvatskoj, te zato što taj njen put prema EU neće blokirati nijedna zemlja susjed, članica Unije.
U svakom slučaju, ključni problemi Crne Gore su u njoj samoj, a ne izvan nje. Nova energija koja se pokrenula u toj zemlji uličnim protestima u organizaciji radničkih, studentskih i nevladinih organizacija, uz očekivanje da će svakodnevno rasti pritisak Zapada na vlasti u Podgorici, te osnivanje proevropskih stranaka, daju nadu da će ti novi vjetrovi uvesti crnogorski brod, odnosno novu zemlju pregovarača u mirnu luku.
