home page / zone / Bosna i Hercegovina / Mala i srednja preduzeća u Bosni Hercegovini

Mala i srednja preduzeća u Bosni Hercegovini

ita bhs


Mala i srednja preduzeća u Bosni Hercegovini

Watching Sarajevo (Semir Hazar - Flickr)

Bosna i Hercegovina je evropska država sa najmanjim brojem malih i srednjih preduzeća. Samo još neke države bivšeg sovjetskog saveza kao što su Gruzija i Kirgistan imaju manji broj malih i srednjih preduzeća od Bosne i Hercegovine

O razlozima zbog koji je situacija u Bosni i Hercegovini, kad je u pitanju razvoj malog i srednjeg biznisa, toliko nepovoljna Osservatorio Balcani je razgovarao sa Svetlanom Cenić, ekonomskim stručnjakom iz Banja Luke i bivšom ministricom finansija ovog entiteta.

Prema mišljenju gospođe Cenić ovo je jedan od najnepovoljnijih perioda za privredu Bosne i Hercegovine jer banke teško daju kredite.

„ Vrijeme kada su banke širile ruke da dođe neko i digne kredit, bilo da se radi o fizičkom ili pravnom subjektu, je definitivno iza nas. Sada banke šire ruke onima koji dolaze da bi oročili štednju. Razlozi su vrlo jednostavne prirode, ponuda novca nedostatna je. Novac je kao i svaka roba koje trenutno nedostaje na tržištu. Onda banke automatski razmišljaju o tome kako da osiguraju naplatu kredita koji palsiraju. Čak i u situacijama u kojim su razvojne banke palsirale kredite preko komercijalnih banaka; čak i u tim situacijama su se pojavljivali problemi ” tvrdi Cenić.

articolo SeeNet

Svjetska ekonomska kriza u velikoj mjeri je pogodila i Bosnu i Hercegovinu. Oko 50 000 radnih mjesta je izgubljeno tako da se broj nezaposlenih kreće oko pola milijona, svako novo radno mjesto je dragocijeno ali u situaciji u kojoj se država mora zaduživati da bi omogućila plaće svojim službenicima i budžetskim korisnicima banke postaju sve više i više oprezne kad je u pitanju kreditiranje pogotovo tek osnovanih malih kompanija. Država sa druge strane ne radi gotovo ništa na ulaganju u istraživanje.

“Sa druge strane vi imate državu koje se zadužuje to je loš znak. U tim situacijama banke imaju manje novaca na raspolaganju. Sredstva koja se odvajaju za istraživanje i razvoj su zaista toliko minorna da se čak ne vode ni statistički podaci o tome. Banke u takvim situacijama nemaju dovoljno sluha za podršku tim idejama sa kreditnim sredstvima. Da je situacija drugačija i da država forsira istraživanje onda bi i banke imala jedan zaokret u toj politici. Kad postoji dobra ideja od strane privatnih poduzetnika, sve banke su oprezne i one idu dosta konzervativno jer odmah gledaju čime vi možete osigurati tu ideju, u smislu hipoteke. Banka trazi ugovor koji vi morate imati sa nekim od poslovnih partnera da bi dobili kredit” smatra Cenić.

Banke naravno nisu niti mogu biti humanitarne organizacije ali bi trebale u ovakvim trenutcima dijeliti sudbinu privrede a ne djelovati izolovano jer na takav način dugoročno svi gude, jer banke ne mogu postojati izvan privrede.

Svjetski primjeri pokazuju da uz pomoć države razvoj malog biznisa i novih ideja ima svoju perspektivu. U Japanu tvrdi Cenic, država raspisuje konkurse za inovativne poslovne ideje. Pobjednici na tim konkursima dobivaju pomoć od države na osnovu koje mogu realizirati svoje ideje i otvoriti nova radna mjesta. Cenić navodi primjere i nekih drugih evropskih država kao što je Danska u kojoj je cijela privreda zasnovana na malim i srednjim preduzećima.

Sa druge strane u Bosni i Hercegovini, Cenić smatra da treba raditi više na razvijanju saradnje između privatnog i državnog sektora u kojem bi država pružila pomoć kompanijama koje se tek osnivaju kroz stručnu pomoć.

„Kad je u pitanju razvoj SME o tome se zaista samo deklarativno priča. Nije samo stvar da se tim kompanijama daju neka kreditna sredstva, nego govorimo o samim početcima biznisa. Koliko tim ljudima treba da pokrenu biznis, mi smo negdje na dnu svjetske liste kad je u pitanju brzina osnivanja kompanije. Država mora omogućiti stručnu pomoć tim kompanijama. Stručnjaci moraju pomoći u šumi propisa sa kojim se kompanije susreću na početku svog poslovanja. Prve godine poslovanja su presudne za uspjeh kompanije i država bi trebala platiti stručnjake koji će raditi zajedno sa kompanijama i pronalaziti rješenja za prevazilaženje tih problema” tvrdi Cenić.

Iako su postojali i trenutno postoje brojni razvojni programi pomoći ovom sektora od strane donatora iz Sjedinjenih Američkih Država, Evropske Unije ili pojedinih država članica EU, dostupnost tih informacija privrednicima je ograničena.

Nisu rijetke situacije u kojim su privrednici potpuno neinformisani o tome koja im sve sredstva stoje na raspolaganju. Savjet koji Cenić daje svim implementatorima sličnih programa u BiH je da prije svega obezbijede dostupnost informacija privrednicima. Ne smije se dogodit da neki od najvećih programa podrške razvoju malog i srednjeg biznisa prođu neopaženo od strane privrednika.

“Potrebno je formirati jedno mjesto na kojem će se privrednici informisati o svim projektima koji su trenutno u toku a tiču se podrške ovom sektoru. To do sada nije bio slučaj i boim se da upravo zbog nedostatka tih informacija mnogi od tih projekata nemaju svoju adekvatnu primjenu u praksi, odnosno ne koriste privrednicima” smatra Cenić.

Agencije razvoja u BiH 

Agencije za podršku malim i srednjim preduzećima u Bosni i Hercegovini:

Republika Srpska BiH

RARS - Republička Agencija za Razvoj malih i srednjih preduzeća

Federacija BiH

ARDA – Akreditirana Razvojna Agencija Sjeverozapadne BiH

NERDA – Regionalna Razvojna Agencija za Sjeveroistočnu Bosnu i Hercegovinu

REDAH – Regionalna Razvojna Agencija za Hercegovinu

REZ – Regionalna Razvojna Agencija za regiju Centralna BiH

SERDA - Sarajevska Regionalna Razvojna Agencija

U Bosni i Hercegovini, i pored sredstava koje izdvajaju strani donatori i nešto skromnijih sredstava za podršku biznisu koje izdvajaju entitetske razvojene banke i mnistarstva privrede, još uvijek ne postoje indikatori koji bi upućivali na rast broja malih i srednjih preduzeća u BiH kao ni na smanjenje nezaposlenosti. Još uvijek preovladava mišljenje u javnosti da sredstva koje dodjeljuju razvojne banke koje su u 100% vlasništvu entiteta se ne dodjeljuju transparentno te da prilikom dodjele kredita politička opredjeljenost vlasnika kompanija igra značajnu ulogu.

Bosna i Hercegovina donijela je strategiju za razvoj malih i srednjih preduzeća ali još uvijek izostaje njena koordinirana implementacija. Poboljšanje mehanizama finansiranja malog i srednjeg biznisa jedan je od osnovnih prioriteta strategije ali u realnosti ona do sada ne bilježi pomake u implementaciji. I dalje se privrednici suočavaj sa visokim kamatnim stopama na kredite koje nude banke ili mikrokreditne organizacije.

Također privrednici smatraju da izvori finansiranja, u ovom slucaju banke i mikrokreditne organizacije, nerado daju dugoročne kredite kompanijama. Sve ovo u mnogome otežava poslovanje bh firmama koje se svakodnevno bore za opstanak na tržištu.

Što se tiče institucionalne podrške ne postoji agencija za razvoj malog i srednjeg biznisa na državnom nivou. Napredak u ovoj oblasti je podtignut kada je u pitanju Republika Srpska u kojoj je formirana agencija za podršku malim i srednjim preduzećima. U Federaciji Bosne i Hercegovine takva agencija još uvijek nije formirana.

Jedan od mnogobrojnih prioriteta nove državne vlade u BiH svakako bi trebala biti i implementacija strategije razvoja malog i srednjeg biznisa u BiH.


I commenti, nel limite del possibile, vengono vagliati dal nostro staff prima di essere resi pubblici. Il tempo necessario per questa operazione può essere variabile. Vai alla nostra policy

creative commonsSvi sadržaji dostupni na websajt Osservatorio Balcani e Caucaso objavljeni su po licenci Creative Commons, osim ako nisu drugačije naznačeni. Ako želite objaviti ponovo ovaj tekst na vašem blogu ili websajt-u možete to raditi koristeći sljedeću rečenicu "Ovaj tekst je bio objavljen na Osservatorio Balcani e Caucaso" stavljajući neposredni aktivni link na webstranu teskta ukazujući i ime i prezime autora teksta. Poželjna je email na adresu redakcije naznačujući da ste objavili teskt: redazione@balcanicaucaso.org

Safety Net for European Journalists

.

BeEU - 8 Media outlets for 1 Parliament

Newsletter

Enter your e-mail to subscribe to our free fortnightly newsletter



Twitter Facebook YoutubeRSS

progetto di: riga promosso da: riga con il sostegno di:
Fondazione Opera Campana dei Caduti Forum Trentino per la Pace e i Diritti Umani Provincia autonoma di Trento Comune di Rovereto