Izborni bilbordi u Sarajevo (fotka A. Šušnjar)
I na ovim lokalnim izborima pobjeđuju nacionalne stranke. A Dodik u RS je iskoristio ishod referenduma
U Bosni i Hercegovini u nedelju su održani lokalni izbori na koje je izašlo 53,88 odsto registrovanih glasača, odnosno 1.723.149 od 3.198.380 registrovanih birača. Prema trenutnim podacima Centralne izborne komisije (CIK BiH) izborni pobjednici su Stranka demokratske akcije (SDA) u koaliciji sa Savezom za bolju budućnost (SBB), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Najveći gubitnik je Srpska demokratska stranka (SDS), odnosno opozicioni blok "Savez za promjene". Koalicija SDA-SBB prema sadašnjim procjenama osvojit će ukupno 33 načelničke pozicije, što je 12 načelničkih mjesta manje u odnosu na rezultat SDA i SBB-a 2012. godine.
U Republici Srpskoj najbolji izborni rezultat ostvario je SNSD osvojivši 33 načelničke pozicije, što je 11 načelničkih mjesta više u odnosu na lokalne izbore 2012. godine.
Savez za promjene vjerovatno je najveći gubitnik lokalnih izbora, s obzirom na to da su izgubili utrku za gradonačelnika u Banjoj Luci i Trebinju, ali i Palama. Kandidat SDS-a pobijedio je u Doboju, a najvjerovatnije će biti pobjednik i u Bijeljini. Za ovakav rezultat u RS-u svakako je zaslužan referendum o Danu RS koji je održan sedam dana prije lokalnih izbora i koji je poslužio za predizborni marketing SNSD-a.
Jedno od bitnijih iznenađenja izbora jeste pobjeda SDA kandidata za načelnika općine Centar Sarajevo i to je prvi put da ova stranka ima načelnika u ovoj općini u kojoj je tradicionalno pobjeđivala ljevica. Koalicija SDA-SBB je pobijedila u osam sarajevskih općina, u svim osim u općini Stari grad u kojoj je pobijedio nezavisni kandidat Ibrahim Hadžibajrić. Međutim, u SDA nisu potpuno zadovoljni jer su izgubili načelničko mjesto u Bihaću i Zenici.
U Bihaću je pobijedio predstavnik stranke Građanskog saveza, kandidat koji je napustio SDP i koji ima veliku podršku građana. U Zenici je pobijedio nezavisni kandidat Fuad Kasumović, bivši član SDA koji je postao jedan od najvećih kritičara ove stranke. „Pobijedili smo hobotnicu zvanu SDA“, kazao je Kasumović nakon pobjede na izborima u Zenici, gdje je SDA tradicionalano pobjeđivala.
Koalicija SDA-SBB izgubila je i u drugim manjim gradovima: Visokom, Goraždu, Lukavcu, Varešu, Zavidovićima, Bužimu, Vitezu, Maglaju i Kalesiji.SDP BiH je zadržao vlast u Tuzli, drugom gradu po veličini u FBiH, i ojačao je svoju poziciju osvojivši ukupno osam načelničkih pozicija i to u Tuzli, Gradačcu, Gračanici, Ključu, Bosanskoj Krupi, Maglaju, Živinicama i Lukavcu.
U mnogim mjestima, prije svega u Sarajevskim općinama, opozicione ljevičarske stranke su izgubile načelničke pozicije jer nisu imali zajedničkog kandidata. Zbog razjedinjenosti ljevice glasovi su otišli za više kandidata i tako je bilo više šanse za pobjedu kandidata SDA-SBB. Prema dosadašnjim podacima najmanje glasova su dobili kandidati Demokratske fronte (DF), dok je Naša Stranka (NS) imala uspjeh u Sarajevu i dobili su velik broj glasova za općinska vijeća.
Predsjednik DF-a Željko Komšić izjavio je nakon izbora u Sarajevu da smatra da će za opšte izbore 2018. biti nužno ujedinjenje stranaka "ljevice". Komšić je kazao da mu je žao što nisu osvojili nijedno načelničko mjesto, te naglasio da je u Lukavcu pobjedio zajednički kandidat DF-a, SDP-a i SDU-a.
Istakao je da će u općinama u kojima mogu formirati većinu u vijećima s SDP-om, Našom strankom i GS-om to i učiniti, a da tamo gdje to nije moguće neće podržati nacionalne stranke. Očekivano, HDZ BiH osvojio je načelničke pozicije u mjestima gdje su hrvati većina: Neumu, Kiseljaku, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, Vitezu, Orašju, Čitluku, Odžaku, Varešu, Žepču, Livnu, Usori, Ljubuškom, Posušju, Grudama.
Značajan rezultat na izborima ostvarili su i nezavisni kandidati koji su osvojili načelničke pozicije u Zenici, Visokom, Goraždu, Bužimu, Općini Stari Grad i još nekim mjestima. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je nakon objavljivanja podataka rekao da nije zadovoljan osvojenim načelničkim mjestima u 34 općine, pritom je najvjerovatnije mislio na Bihać i Zenicu gdje su izgubili pozicije načelnika.
Za razliku od Izetbegovića Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, koja je dobila 32 načelnička mjesta, je bio mnogo radosniji. Rekao je da je SNSD doživio „veličanstvenu pobjedu“.
„SNSD je doživio dvije pobjede u sedam dana. Narod u RS-u, osjetivši razlike u politikama, praveći dramatičnu razliku između onoga što je borba za narod, u okviru SNSD-a i naših koalicionih partnera, i onoga što je izdaja u okviru onoga što je činio Savez za promjene i šta je politika Bakira Izetbegovića, odlučio da podrži veličanstveno SNSD u mnogim općinama“ rekao je on. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se nije oglašavao, ali je potpredsjednica HDZ-a Borjana Krišto poručila da su zadovoljni zbog osvojenih načelničkih pozicija.
U narednim danima Centralna izborna komisija objaviće potpune rezultate za načelničke pozicije za sve općine i rezultate za općinska vijeća.
U BiH potrebno obnoviti socijaldemokratiju
Politički analitičar i univerzitetski profesorEnver Kazaz komentarišući rezultate izbora je kazao da "BiH nasušno treba socijaldemokratiju", a da bi do toga došlo socijaldemokratske stranke se moraju demokratizirati.
"Potrebno je da se stvori savez intelektualne zajednice, javnog prostora i tih stranaka. Razlog je što mi imamo divlji kapitalizam koji će vremenom dovesti do socijalne bombe. I ako žele biti multietničke, socijaldemokratske stranke onda moraju ponuditi paket ustavnih rješenja koji će odgovarati svima", izjavio je Kazaz. SociologDino Abazović, u gostovanju na TV1je rekao da se ovim rezultatima izbora nastavlja etnizacija bh. društva.
"Mi smo nezrela demokratija i ovi rezultati su očekivani. Oni će biti indikator za opće izbore 2018. godine. Konsolidacija u bh. politici podrazumijeva samo jedno: etničku ili unutaretničku konsolidaciju", smatra Abazović. Svoje nezadovoljstvo rezultatima izbora izrazio je i univerzitetski profesor i sociolog iz Mostara Mile Lasić. On je rekao da nacionalne klijentelističke partije mogu vječno vladati dok imaju pristalice i dok mogu podizati međunarodne kredite.
„Međutim, kad nestane novca bojim se da će vještim manipulacijama iskoristiti socijalni bunt građana i okrenuti ga u nove sukobe kako bi očuvali svoju poziciju“, kazao je Lasić. Dodao je da je referendum u RS-u doprinio pobjedi ovakvim rezultatima izbora.
„A što se tiče Hrvata, oni ionako nemaju ni artikulisanu opoziciju, čak su i stranke koje su ranije nastojale da se prikažu kao opozicija sada otišle desnije od desnog centra“, kazao je Lasić.
U Stocu zbog incidenta prekinuti izbori
Nakon 10 godina ovo su izbori s najviše incidenata, objavila je koalicija nevladinih organizacija "Pod lupom". Najveći incident zabilježen je u Stocu, u kojem je kandidat SDA za načelnika Općine Salmir Kaplan napao predsjednika Općinske izborne komisijeIvana Perića. Na ulice Stoca izašli su i specijalci MUP-a FBiH, a Kaplan je dobrovoljno došao u policiju i dao izjavu. Poslije incidenta izbori u ovom gradiću su prekinuti, a policija je uzela listiće. O ovom incidentu naknadno će se očitovati Centralna izborna komisija koja će saopštiti i kakav je njen stav prema izbornom procesu u ovom hercegovačkom gradu. Posmatrači Koalicije su tokom izbornog dana i noći prijavili 173 ozbiljnija kršenja Izbornog zakona i/ili provedbenih akata CIK-a BiH.
Mostar jedini grad u kojem se nisu održali izbori
Na ovim općinskim izborima neće sudjelovati jedino građani Mostara. 2011. Godine Ustavni sud BiH ukinuo je neke od odredbi gradskog statuta koje su omogućavale da manje općine biraju isti broj vijećnika u Gradskom vijeću kao i one koje imaju veći broj stanovnika.
Od tada hrvatski i bošnjački političari bez rezultata pregovaraju o novom izbornom modelu za Mostar a zbog neuspjeha tih pregovora nema ni zakonske osnove za provedbu novih lokalnih izbora u tom gradu. Nekoliko nevladinih organizacija u nedelju je organizovala simbolične izbore kako bi upozorili na situaciju u ovom gradu.
Osuđeni ratni zločinac i osuđeni kidnaper budući načelnici
Centralna izborna komisija BiH danas je potvrdila da je u Velikoj Kladuši načelničku poziciju osvojio osuđeni ratni zločinac Fikret Abdić, kandidat Laburističke stranke. Fikret Abdić bio je šef moćne jugoslavenske kompanije Agrokomerc, a za vrijeme rata u BiH bio je vođa Samostalne autonomne pokrajine Zapadne Bosne. Za ratne zločine osuđen je na 15 godina zatvora i nakon odslužene dvije trećine zatvora pušten 2012. godine. U općini Vlasenica u RS-u najviše glasova ima Mićo Kraljević kandidat SNSD-a, koji je osuđivan za otmicu 2012 godine i protiv kojeg se, prema pisanju pojedinih medija, vodi istraga o počinjenim ratnim zločinima u ovom gradu.
blog comments powered by
